Zajedno do energetske neovisnosti

 

Posjeti našu Facebook stranicu! Posjeti našu stranicu na LinkedIN-u! Posjeti naš profil na Twitteru! Posjeti našu YouTube stranicu!


 
» Objavljeno: 06-02-2012 | Autor: REA Sjever | Kategorije: gospodarenje otpadom, zaštita okoliša / ekologija, financiranje projekata | pogledano: 670 put(a)

Recept iz Slovenije za uspješno iskorištavanje strukturnih fondova

Povlačenje sredstava iz europskih fondova nije bio lagan zadatak za Sloveniju, koja u prve dvije godine članstva nije ostvarila dobre rezultate na tom području i još se ne smatra uspješnom, premda je na prvom ili drugom mjestu među novim zemljama članicama EU-a i među prvih deset među starim članicama.

Slovenija je primljena u članstvo Europske unije 2004. godine i od tada ima na raspolaganju financijska sredstva iz strukturnih fondova. Povlačenje sredstava iz europskih fondova nije bio lagan zadatak za Sloveniju, koja u prve dvije godine članstva nije ostvarila dobre rezultate na tom području i još se ne smatra uspješnom, premda je na prvom ili drugom mjestu među novim zemljama članicama EU-a i među prvih deset među starim članicama. Za uspješno povlačenje sredstava iz strukturnih fondova važno je strateško, dugoročno planiranje razvoja, uključenost političkog vrha zemlje u taj proces od samog početka i dobra koordinacija posla između različitih ministarstava.

U Sloveniji je iz strukturnih fondova financirano i nekoliko projekata iz područja zaštite okoliša koji su povezani sa energetikom. Jedan takav je „Izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom“. Financirana je izgradnja mehaničko-biološkog sustava za obradu komunalnog otpada, s ukupnim kapacitetom obrade 61 tisuće tona otpada godišnje, te izgradnja sustava termalne obrade komunalnog otpada s kapacitetom obrade 25 tisuća tona godišnje (od čega 20 tisuća tona biološkog otpada i 5 tisuća tona dehidriranog mulja).
Za uspješno povlačenje sredstava iz strukturnih fondova važno je strateško, dugoročno planiranje razvoja, uključenost političkog vrha zemlje u taj proces od samog početka i dobra koordinacija posla između različitih ministarstava.


Kao rezultat projekta smanjena je razina metana i razina emisije štetnih plinova te količina mulja i nerazgradivih depozita na odlagalištima. Projekt je također generirao opskrbu toplinskom energijom čime je smanjeno oslanjanje na neobnovljive izvore energije i fosilna goriva. Kroz fond je za ovaj projekt alocirano ukupno 20,33 milijuna eura.

Drugi projekt iz ovog područja koji su financirali iz sredstava strukturnih fondova je „Analiza kvalitete voda u Sloveniji“. Kroz ovaj projekt u Sloveniji su izgrađene nove, te obnovljene postojeće stanice za praćenje kvalitete i kvantitete podzemnih i površinskih voda. Izgradili su i laboratorij za kemijsku i biološku analizu vode i kalibracije, te su kupili prostor za usluge pomorske meteorologije i oceanografije.

Kako bi cijeli projekt uspješno funkcionirao nabavljena je potrebna oprema za laboratorije, računalni centar i vozila. Na kraju je razvijen i instaliran software za predviđanje dinamike mora, nadzor suša, praćenje podzemnih voda u aluvijalnim područjima, te je razvijen prognostički sustav poplava za sliv rijeke Soče. Rezultati ovog projekta su bolja zaštita od poplava, sigurnija opskrba pitkom vodom, bolje poslovne mogućnosti razvoja i održivo korištenje vodnih resursa. Ekonomska korist projekta je stvaranje 44 novih radnih mjesta tijekom početne faze razvoja, te dodatnih 6 radnih mjesta kroz duži rok. U projekt je iz strukturnih fondova alocirano oko 27,80 milijuna eura.

Uspješni unatoč problemima

Prema mišljenju slovenskih stručnjaka, jedan od važnijih problema s kojim su se u početku susreli bio je apsorpcija sredstava, a nastao je zbog povećanja financijske omotnice prilikom prelaska iz pretpristupnih programa na strukturne fondove.
Jedan od važnijih problema s kojim su se u početku susreli nastao je zbog povećanja financijske omotnice prilikom prelaska iz pretpristupnih programa na strukturne fondove.
Postavilo se pitanje hoće li naši susjedi moći iskoristiti novac koji im je na raspolaganju i hoće li to napraviti pravilno. Kao drugi važan problem istaknuli su nedostatak političke potpore i fundamentalnog razumijevanja važnosti strukturnih fondova među svim političkim opcijama, što postoji i danas, sedam godina nakon što su počeli koristiti strukturne fondove.

Kao važnu preporuku za korištenje sredstava, Slovenci ističu poboljšanje dijaloga s krajnjim korisnicima iz poslovnog i drugih sektora kako bi se utvrdile njihove stvarne potrebe i njima prilagodili prioriteti financiranja, kao i usuglasile procedure prije trenutka ulaska u članstvo. Time bi se poboljšala percepcija javnosti o tomu je li postojeća administracija uspješna u korištenju strukturnih fondova, što je u Sloveniji i danas problem, unatoč činjenici da su jedna od najuspješnijih europskih država kada je u pitanju korištenje strukturnih fondova.

Hrvatska se aktivno priprema za korištenje strukturnih fondova primjenom iskustva drugih država, prilagodbom nacionalnih strateških dokumenata i operativnih programa te utvrđivanjem liste projekata koji su spremni za provedbu. Pozitivna činjenica je da će Hrvatska programski i operativno nastojati iskoristiti postojeće upravljačke mehanizme, ali će se, zbog kratkih rokova u prvoj fazi korištenja fondova, koncentrirati na maksimalnu apsorpciju, a naknadno i na same rezultate.

Uskoro u Koprivnici! Konferencija "Iskorištavanje strukturnih fondova u projektima održivog energetskog razvoja"

Dodaci

Komentirajte

unesite i objavite
svoj članak »

kako vam se sviđa nova verzija?
komentirajte / prijavite grešku »