Možda će naši čitatelji u Srbiji odahnuti jer se i to konačno dogodilo: Srbija je, naime, ovih dana usvojila uredbu o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i to je prvi korak prema većem ulaganju u obnovljive izvore energije sistemom povlaštenih otkupnih cijena električne energije koja bi za male hidroelektrane trebala biti između 7.8 i 9.7 eurocenti po kWh, iz postrojenja na biomasu od 11.4 do 13.6 eurocenti, iz bioplinskih postrojenja od 12 do 16 eurocenti. Vjetroelektrane bi se trebale poticati s 9.5 eurocenti po kWh, a solarne elektrane s 23 eurocenta, što prema riječima ministra rudarstva i energetike Srbije, Petra Škundrića, odgovara europskom prosjeku. Općenito, cilj je postići porast udjela proizvodnje primarne energije iz obnovljivih izvora energije u odnosu na 2007. godin u Srbiji za 7.4% do 2012. godine što bi se postiglo izgradnjom 100 MW instalirane snage obnovljvih izvora energije, pri čemu, ako smo dobro razumijeli u ovoj računicu ulazi i izgradnja hidroelektrana. Sami poticaji će se očito financirati na sličan način kao i u Hrvatskoj (gdje naknada već nekoliko godina miruje na cca. 0.13 eurocenta po kWh) kroz oblik naknade financirane na temelju potrošnjue električne energije, što bi ukupno trebalo podići cijenu električne energije u Srbiji za maksimalno 1.8%.
Potencijal obnovljivih izvora energije u Srbiji
Općenito, kad govorimo o potencijalu razvoja obnovljivih izvora energije u Srbiji, od 4.87 potencijalnih MTen (megatona ekvivalentne nafte, što je cca. 56.600 GWh) proizvedenih iz obnovljiih izvora energije Srbija trenutačno koristi svega oko 20% potencijala u koji se ubrajaju i postojeće velike hidroelektrane. Općenito gledano, od čitavog planiranog potencijala skoro 50% otpada na biomasu, 30% na postojeće i buduće velike i male hidroelektrane, oko 13% na solarnu energiju, 4% na energiju vjetra, a oko 3% na geotermalnu energiju. Izbacimo li iz jednadžbe velike hidroelektrane koje se po pojedinim tumačenjima ne bi trebale smatrati obnovljivim izvorima energije biomasa čini čak 68% potencijala od 3.65 MTen (oko 41500 GWh) dok ostatak pretežno čine solarna energija s 18% te energija vjetra s 5.5% dok ostatak čini geotermalna energija i male hidroelektrane. Ove smo informacije dobili zahvaljujući izuzetnoj susretljivosti predstavnika Agencije za energetsku efikasnost Srbije i želimo im ovim putem zahvaliti u nadi da će nam i ubuduće pomoći pri realizaciji članaka na ovu i slične teme.
