Odgovor na gornje pitanje nažalost nije niti jednoznačan niti jednostavan, ali u današnje vrijeme kada mnogobrojne grane ljudskih djelatnosti razorno djeluju na okoliš, svaka osviještena osoba mora se zapitati kako na svom području djelovanja, pa tako i na području gradnje ostvariti bar malen doprinos za očuvanje prirodnih bogatstava Zemlje. Logično, doprinos smanjenju utjecaja na okoliš nije jednak kad se radi o postojećoj ili pak novoj građevini, a također kao nije jednak uzme li se obzir da je u pitanju samostojeća obiteljska kuća, zgrada s više stanova ili pak javni objekt, no poboljšanja su u svakom slučaju moguća.
Prije svega, prilikom projektiranja zgrade potrebno je staviti naglasak na racionalno raspolaganje energijom i smanjenje emisija štetnih plinova, no da istovremeno zgrada ostane ugodno mjesto za život i rad svojih korisnika. Da bi se to postiglo na projektiranju objekta mora koordinirano raditi stručni tim sastavljen od arhitekata i građevinskih inženjera (konstruktera – statičara, projektanta vodovoda i odvodnje), ali i strojarskih te elektroinženjera, kao i stručnjaka za proračun fizikalnih svojstava zgrade (toplinske i zvučne izolacije ). Svi projektanti i njihovi projekti sastavni su dio procesa dobivanje dozvole za gradnju bilo koje građevine (dakle i onih koje nisu niskoenergetske), ali obim njihova posla i potrebna predznanje su kod „zelenih“ kuća u svakom slučaju pojačani.
Niskoenergetske kuće i energetski neovisna gradnja
Prema konceptu uštede energije i ovisnosti o eneregentima dobivenih iz raznih sustava i javnih mreža (električna energija, plin, toplovodi i sl. ) danas razlikujemo više vrsta niskoenergetskih građevina: niskoenergetske kuće, trolitarske kuće te pasivne kuće, dok sa stajališta izvora energije razlikujemo: nulte-energetske kuće, energetski neovisne kuće i tzv. plus-energetske kuće. Između pojedinih konepcija građenja postoje razlike u potrošnji energije u redovnoj upotrebi, ali i u početnim ulaganjima. Investitor, zajedno sa stručnim timom, definira za njega optimalni koncept objekta, pri čemu je potrebno naglasiti da je svaka pojedina koncepcija od nabrojanih sa stajališta potrošnje energije i energenata bolja od sadašnje standardne gradnje.
Ipak, nužno je spomenuti da je svako poboljšanje koje omogućuje manju potrošnju energenata ujedno znači i manje emisije štetnih stakleničkih plinova, manju potrošnju fosilnih goriva, smanjenje broja hektara posječenih šuma zbog ogrjevnog drveta, manje uništavanja prirode zbog termoelektrana, hidroelektrana, ali i nuklearnih elektrana, kao i znak pažnje prema našem okolišu, a to je upravo ono čemu težimo.
Jasna Lanović-Janda d.i.a., ovlaštena arhitektica je diplomirani inženjer arhitekture i vlasnica tvrtke Janda d.o.o. za arhitekturu i građenje, specijalizirane za projektiranje niskoenergetskih objekata.
