Prohujalo s ljepšim vremenom: snježne oluje i globalno zatopljenje idu ‘ruku pod ruku’ |
|
|
Više temperature znače i veću količinu vlage u atmosferi Dok većina nas zaziva i željno iščekuje proljeće popraćeno višim temperaturama i velikom količinom sunca koje će nas napokon izmamiti u ugodne šetnje i vožnje biciklom, vrijedi se osvrnuti na snježne oluje koje su nas, može se reći iznenadile u veljači. Danima su stizala izvješća o tome kako su Sjeverna Amerika i dio Starog kontinenta okovani snijegom koji dugo nije zabilježen u tolikim količinama. Takva meteorološka situacija došla je kao voda na mlin kritičarima globalnog zatopljenja koji su tada tvrdili da pad temperatura i intenzitet snježnih padalina u veljači opovrgavaju teorije o zagrijavanju. No je li zaista tako? Nije, kažu znanstvenici koji smatraju da dolazi do antropogenih uplitanja u klimatski sustav. Odgovor na pitanje kakve veze imaju snježne oluje i globalno zatopljenje može se naći u – porastu količine vlage u atmosferi. Klimatski modeli predviđaju ovakav razvoj situacije Iako bi ‘na prvu loptu’ mogli pretpostaviti drugačije, obilnije snježne padaline i globalno zatopljenje međusobno se ne isključuju. Čak štoviše, ove dvije pojave itekako su povezane, odnosno zagrijavanje je uzrok oluja. Proces se odvija na sljedeći način. Povišene prosječne temperature dodatno zagrijavaju velike vodene površine na Zemlji što vodi do povećanog isparavanja. U klimatskom sustavu, ono što ‘ide gore’ u nekom trenu mora se spustiti dolje. Više vlage u zraku znači obilnije oborine, odnosno više kiše u toplijim dijelovima svijeta, ali i snijega u hladnijim. Da bi nastao, u ovom slučaju snijeg dovoljno je da se ‘susretnu’ hladan zrak i vlaga, a s globalnim zatopljenjem te situacije postaju sve češće. Tijekom 20. stoljeća zabilježen porast vlage u atmosferi za 5% U gotovo svim klimatskim modelima koje su znanstvenici zadnjih desetljeća izradili stoji da je globalno zatopljenje usko povezano s ekstremnim vremenskim uvjetima. Predviđa se da će ljeta biti duža, suša i toplija, a zime kraće, oštrije i hladnije. Za očekivati je snažnije oluje, pa tako i one snježne, učestalije poplave, a s time i gubitak vrsta koje su već na rubu opstanka. Kako je već spomenuto, snijeg nastaje spajanjem dvaju sastojaka: hladnoće i vlage. Topliji zrak poput spužve upija vlagu dok se ne susretne sa hladnom frontom. Kada se nakupljena vlaga ‘sudari’ sa područjima gdje je temperatura debelo ispod razine smrzavanja, ona se pretvara u snijeg. Tako je, unatoč globalnom zatopljenju, i dalje usred zime dovoljno hladno da padne snijeg. Čak i puno snijega, što nas vodi do odgovora na pitanje s početka članka. U prilog tome ide i podatak da je tijekom 20. stoljeća zabilježen porast vlage u atmosferi za 5 posto. U potrazi za novim argumentima Naravno, za intenzivnije snježne oluje ne može se okriviti isključivo globalno zatopljenje, kojigod njegovi uzroci bili u pitanju, ali se njihova jačina može pripisati utjecaju viših prosječnih temperatura na Zemlji. Ova godina je i godina El Nina što automatski znači veću količinu vlage u određenim djelovima svijeta. Također, postoje dokazi da El Nino postaje sve jači i učestaliji kako se planeta zagrijava, što potvrđuje prognoze o sve ekstremnijim vremenskim uvjetima. Sudeći po ugodnijim temperaturama u kojima uživamo posljednjih dana, snijeg ćemo pohraniti u sjećanje do sljedeće zime, a kakvo nas vrijeme očekuje tijekom proljeća i ljeta ostaje vidjeti. Istovremeno, kritičari globalnog zatopljenja morati će naći druge argumente s kojima će dokazivati svoja stajališta.      |
|
2 komentaraKomentiraj |
|
Snježna pahulja
NOVO!
Molim vas da prestanete lupetati gluposti o teoriji antropogenog globalnog zatopljenja.
Za vašu informaciju Zemlja se zadnjih 10 godina HLADI a to je nedavno priznao i dr. Phil Jones sa University of East Anglia ( Climategate sjećate se?).
Budite ozbiljni site pa se držite činjenica i istražite materiju prije nego samo kopirate naručene članke.
Istina je da podatke dijelom prenosimo iz članaka objavljenih na portalima koje smatramo relevantnim izvorima informacija, ali da su naši tekstovi kopirani i naručeni nije istina.
Što se globalnog zatopljenja tiče, za sada još uvijek ima više navoda u korist teorije nego protiv nje. Nije točno da ne uvažavamo argumente kritičara te da se apsolutno svrstavamo na stranu zagovornika. U članku je, drugim rječnikom, navedeno kako još uvijek nije sa sigurnošću utvrđeno koji su razlozi zabilježenog povećanja prosječnih temperatura na Zemlji.
Naši krajnji ciljevi su odgovornije ponašanje prema okolišu i osvještavanje onoga što u tom smjeru možemo napraviti, neovisno o tome dolazi li do zagrijavanja ili hlađenja.
Osobno smatram da stotine milijuna tona stakleničkih plinova nastalih ljudskim aktivnostima opterećuju Zemljinu atmosferu i dovode do određenih promjena, ali i da je prerano za zaključiti o kakvim se točno promjenama radi. Ostaje vidjeti kako će se klima narednih desetljeća transformitati.
Nastavite ovu raspravu na FORUMU »