Zašto šišmiši stradavaju u blizini vjetroelektrana?

Ptice možda izgledaju kao glavne žrtve…

Najveći problem koji je donedavno zabrinjavao podjednako znanstvenike i ekologe kad su u pitanju vjetroelektrane bilo je stradavanje ptica. Razlog tome bile su vjetroturbine malih snaga i malih površina lopatica rotora koje su morale raditi pri velikim okretnim brzinama kako bi se postigla isplativa proizvodnja električne energije. Velike brzine rada uzrokovale su značajna turbulentna strujanja koja su značila gotovo sigurnu smrt za ptice koje bi im se našle na putu. Ipak, značajnim porastom snage i veličine turbina, brzina rotacije se smanjivala, a samim time i opasnost za ptice. U današnje vrijeme, kada instalirane vjetroturbine imaju snage i po nekoliko megavata, stradavanja ptica su uistinu rijetka.

… no prave su žrtve zapravo šišmiši

Jato šišmiša u sumrak
Izvor: Flickr (CC)

Pred koju godinu, međutim, potencijalnu izgradnju vjetroelektrana na lokaciji Kostanja uz rijeku Cetinu iznenada je obustavila studija utjecaja na okoliš koja je pokazala da bi njihova izgradnja imala značajan utjecaj na obližnje populacije šišmiša. Iako donedavno nije bio poznat razlog njihovog povećanog stradavanja, posljednja su istraživanja pokazala da većina njih nije stradala zbog sraza s lopaticama, budući da eholokacijom u većini slučajeva mogu izbjeći sudar. Čini se da je glavni uzrok njihova stradavanja barotrauma, to jest iznenadan pad tlaka zraka u blizini lopatica rotora koji uzrokuje hiperekspazniju i pucanje šišmiševih pluća, slično kao kod ronilaca koji prenaglo izrone na površinu. Ptice su zbog drugačije fizionomije unutarnjih organa otpornije na takve promjene tlaka.

No činjenica da šišmiši vole letjeti pri malim brzinama vjetra, kad vjetroturbine proizvode gotovo zanemarive količine električne energije mogla bi dovesti do nove strategije upravljanja radom vjetroparkova. Naime, smanji li se dodatno broj okretaja rotora pri malim brzinama vjetra moglo bi spriječiti stradavanje šišmiša, a budući da se većina električne energije proizvodi pri većim brzinama vjetra, to bi označilo tek manje gubitke u proizvodnji električne energije. Uzevši u obzir činjenicu da vjetroelektrane ionako minimalno utječu na okoliš, davanje prednosti smanjenju utjecaja vjetroelektrana na populaciju šišmiša pred profitom označilo bi daljnju prekretnicu u popularizaciji energije vjetra.